IT scena u BiH godinama raste daleko od reflektora. Dok se u javnosti priča o odlascima i problemima, softverske firme iz Sarajeva, Banje Luke i Mostara tiho izvoze usluge u cijeli svijet i zapošljavaju hiljade ljudi. Prošli smo kroz sedam tema koje najbolje pokazuju gdje je bh. IT danas i zašto ga vrijedi pratiti pažljivije nego dosad.
Firme koje izvoze u svijet
Bosna i Hercegovina ima nekoliko softverskih kuća sa stotinama zaposlenih koje rade za strane klijente. Mistral, danas dio grupacije HTEC, osnovan je 2011. i broji preko 300 stručnjaka. Symphony je po prihodu među najvećim softverskim firmama u zemlji. Uz njih djeluje i niz manjih, specijaliziranih timova koji zajedno čine ekosistem sposoban za ozbiljne projekte.
Sarajevo, Banja Luka, Mostar: gdje je koncentracija
Sarajevo drži najveći dio softverskih firmi u zemlji, slijede Banja Luka i hercegovačko-neretvanski kraj. Ta koncentracija nije slučajna: prati univerzitete, ranije uspješne firme koje su odgojile kadar i zajednice okupljene oko meetupa i konferencija. Gdje ima jedne uspješne kompanije, brzo niknu i one koje su osnovali njeni bivši zaposlenici.
Šta se najviše radi
Najveći dio posla i dalje je razvoj softvera po narudžbi za strane klijente, takozvani outsourcing. Uz to raste broj timova koji rade vlastite proizvode, što je zdraviji, ali i rizičniji put. U tehnologijama dominiraju web i mobilni razvoj, a Node.js je jedan od najzastupljenijih izbora na backendu. Ko prati balkanske Node.js developere, vidi koliko je regija povezana kroz iste alate i zajednice.
Zarade i tržište rada
IT plaće su među najvišima u zemlji, što industriju čini magnetom za mlade. Ali tržište se ohladilo u odnosu na period velikog buma: juniorskih pozicija je manje, a očekivanja veća. Za one koji tek ulaze, pitanje nije samo koliko se zarađuje nego kako uopće doći do prvog posla, o čemu konkretno piše vodič kako naći posao u IT.
Investicije i akvizicije
Znak zrelosti scene jest to što strane grupacije kupuju domaće firme, kao što je HTEC preuzeo Mistral. Akvizicije donose kapital i pristup većim tržištima, ali otvaraju i pitanje ostaje li odlučivanje u zemlji. Kako investitori gledaju na bh. tehnološki sektor i gdje vide priliku, tema je koju prati rubrika o investicijama u IT.
Zajednica i udruženja
Iza brojki stoje ljudi koji se okupljaju. Udruženja IT industrije poput BIT Alliancea povezuju firme, rade na obrazovanju i zastupaju sektor pred vlastima. Upravo je ta samoorganizacija, a ne državna strategija, gurnula scenu naprijed u godinama kad podrške odozgo gotovo nije bilo.
Šta dalje
Najveći izazov scene nije tehnički nego demografski: kako zadržati ljude koje sama odgaja. Firme koje nude zanimljiv rad, vlastite proizvode i put napredovanja imaju šansu, one koje nude samo platu teže. IT je već sada jedna od rijetkih bh. priča o uspjehu koja se ne oslanja na državu. Pitanje je hoće li ta priča i ostati kod kuće.