ZANIMLJIVOSTIZašto je nemoguće vidjeti određene boje u dugi?

Zašto je nemoguće vidjeti određene boje u dugi?

Britanski profesor fizike pojašnjava zašto je nemoguće kod pojave duge na nebu uočiti određene boje, poput recimo smeđe

 

Duga na nebu je prirodna pojava koja je svima poznata i u dugi možemo da vidimo određene boje. Ona se može vidjeti u određenim uslovima kada sunce sija dok istovremeno pada kiša na određenom području. Da bi se stvorila duga, potrebne su kapljice vode u vazduhu i Sunce treba da bude iza nas i dosta nisko na horizontu, jer duga zapravo nastaje prolaskom svjetlosti kroz kapljice vode.

Svjetlost koja dolazi od sunca čini nam se bijelom. Ali bijelo svetlo koje vidimo u svakodnevnom životu zapravo se sastoji od mješavine različitih boja, objašnjava profesor fizike Džejms Rolings sa Univerziteta Notingem Trent u Velikoj Britaniji u članku za The Conversation. Kada svjetlost prođe kroz kišnu kap, te boje se mogu odvojiti, dodaje on.

 

Talasi svjetlosti

 

Svjetlost putuje u talasima, kao talasi koji se kreću preko okeana. Svaka od duginih boja ima ono što nazivamo različitom „talasnom dužinom“. To znači da je rastojanje između vrhova talasa različite dužine za svaku boju. Boje, od ljubičaste sa najkraćom talasnom dužinom do crvene sa najdužom, nazivaju se vidljivim spektrom, objašnjava Rolings.

On dalje objašnjava da su kapi kiše zapravo u obliku lopte, a ne suze, kako se obično prikazuju, i da kada sunčeva svjetlost prođe kroz njih, ona mijenja pravac u procesu koji se takođe naziva prelamanjem.

READ  Odobrena dostava hrane putem robota u Čikagu

Svaka od različitih talasnih dužina se prelama za nešto drugačiju količinu. Ako svjetlost udari u kapljicu kiše pod pravim uglom, refrakcija razdvaja talasne dužine u različite boje. Pošto se mnogo svjetlosti prelama kroz mnogo kapi kiše, vidimo te boje kao dugu na nebu. Redosljed kojim boje dolaze određen je dužinom njihove talasne dužine, kaže Rolings.

 

Boje duge

 

U dugi je sedam boja – crvena, narandžasta, žuta, zelena, plava, indigo i ljubičasta, ali to zapravo nije tačno, ističe profesor Rolings.

On dalje objašnjava da se različite boje stapaju jedna u drugu i da je teško reći gdje jedna boja završava a druga počinje. Postoje i druge boje između, gde se mješaju, poput tirkizne, koja je između plave i zelene, dodaje Rolings.

Plava i zelena su jedna pored druge u spektru boja, zbog čega vidimo tirkiznu gdje se stapaju jedna u drugu. Neke boje su, međutim, mješavine boja koje nisu jedna pored druge u spektru. Smeđa je, na primer, mješavina crvene i zelene. Ali crvene i zelene trake u dugi nisu jedna pored druge, tako da ne vidimo da se mješaju da bi postale smeđe. Isti je slučaj i sa mnogim drugim bojama koje su mješavine, ako se trake boja u dugi ne preklapaju, onda se ne mogu miješati, ističe Rolings.

 

Crno-bijelo

 

Na kraju, on naglašava da postoje dve boje koje nikada ne možemo vidjeti u dugi, a to su crna i bijela. Crna zapravo predstavlja odsustvo boje, odnosno onoga što vidimo kada uopšte nema svjetlosti. Bijela je, s druge strane, kombinacija svih boja zajedno.

Kada se svjetlost lomi od kapi kiše, ona odvaja bijelu svjetlost u vidljivi spektar, što znači da više nije bijelo. Siva je mješavina crnog i bijelog, a pošto nikada ne možemo da vidimo crno i bijelo u dugi, takođe ne možemo vidjeti boje nastale njihovim mješanjem, kaže Rolings.

READ  EctoLife koncept - vještačke materice za rađanje djece (VIDEO)

(The Conversation)

 

Dopada vam se  itportal.ba? Podržite nas putem društvenih mreža na linkovima ispod. Lajkujte našu stranicu na Facebooku, budite informisani u svakom momentu.

Koliko je koristan ovaj članak?

Kliknite na zvjezdicu da biste je ocijenili!

Prosječna ocjena / 5. Brojanje glasova:

Još uvijek nema glasova. Ocijenite prvi!

DRUGI UPRAVO ČITAJU