Najvrijedniji predmet na svijetu nije dijamant, zlato, tartufi ili kavijar, kako se može pretpostaviti. Iako su ove materije i proizvodi izrazito skupi, za njih nije potrebno izdvojiti 140 miliona dolara po jednom gramu, što je cijena praha endohedralnih fulerena na bazi azota.
Ova izuzetno skupa supstanca će naći svoju osnovnu primjenu u budućnosti. Endohedralni fulereni na bazi azota, koji koštaju 140 miliona dolara po gramu, imaju potencijal da se koriste u kreiranju izuzetno malih i visoko preciznih atomskih satova.
Atomski satovi su od ključnog značaja za funkcionisanje navigacionih sistema i obično su prilično veliki. Međutim, korištenje ove skupe supstance moglo bi omogućiti proizvodnju znatno manjih atomskih satova. To bi moglo imati velike posljedice na način korištenja atomskih satova, proširujući njihovu primjenu izvan oblasti navigacije.
U budućnosti, čak bi i pametni telefoni mogli imati ugrađen atomski sat, prema mišljenju naučnika sa Univerziteta u Oxfordu koji stoje iza razvoja endohedralnih fulerena na bazi azota.
Ovaj materijal je suštinski minijaturni „kavez“ napravljen od atoma ugljenika, sa atomom azota unutar njega. Izraz „fuleren“ odnosi se na ovaj „kavez“ i predstavlja počast arhitekti i filozofu Ričardu Bakminsteru Fulleru, poznatom po svojim dizajnima koji uključuju karakteristične povezane trouglove u geodetskim kupolama, prema Uniled.
Izvor: ( it-mixer.com / ITPortal.ba )